Aflatoksini su supstance koje proizvode gljivice Aspergillus FLAvus (otuda ime a-fla-toksin), kao i Aspergillus parasiticus. Ove gljivice su, između ostalih, u narodu poznate pod imenom – buđ ili plesan. Stvaraju se na gotovo svim žitaricama, orašastim plodovima, pirinču suncokretu i začinima. Pošto se njihove spore prenose vazduhom, nalaze se ne samo svuda u prirodi već i tokom žetve, transporta, u skladištima, kao i tokom prerade žitarica. Ukoliko se stoka i domaće živitinje hrane kontaminiranim brašnom ili senom, aflatoksini prelaze u meso i mleko.
Gljivice roda Aspergillus najbolje uspevaju u uslovima visoke temperature (25°C do 42°C) i niske vlažnosti vazduha. Zbog toga se posebno povoljno šire tokom dugih i sušnih leta, koja su sve češća u Srbiji.
Aflatoksini kroz istoriju
Štetni efekti hrane sa plesnima se opisuju kroz istoriju.
Još pre pet hiljada godina su u Kini uočeni zdravstveni problemi nakon konzumiranja buđave hrane. „Prokletstvo faraona“ je navodna kletva bačena na one koje uznemiravaju njihove grobnice. Zaista, kroz vekove, brojni pljačkaši egipatskih grobova su umirali pod misterioznim okolnostima. Do 1930. godine umrlo je 22 ljudi koji su učestvovali u otvaranju grobnice Tutankamona, uključujući i britanske istraživače. Na razočarenje mnogih, zagonetno umiranje je ipak pripisano trovanju aflatoksinima iz spora gljivica koje su se nagomilale u grobnicama.
Slično, 10 od 12 ljudi koji su 1973. godine u Krakovu otvorili grobnicu poljskog kralja Kazimira IV. (1427-1492) je umrlo od trovanja aflatoksinom.
Širom Amerike je 2021. godine preminulo više od 70 kućnih ljubimaca zbog kontaminirane pseće hrane.
Aflatoksin je prvi put pomenut 1960. godine kada je „Bolest ćuraka“ (Turkey X disease) u Velikoj Britaniji dovela do masovnog umiranja životinja (preko 100.000). Uzrok bolesti je bilo brašno od kikirikija kojim su ćurke hranjene, a koje je bilo kontaminirano Aspergillus flavus. Pokazano je da se aflatoksin akumulirao u jetri ćurki i izazvao teška oštečenja ovog organa (hepatotoksično dejstvo).
Utical aflatoksina na zdravlje
Postoji nekoliko vrsta aflatoksina. Najjači (!) humani mutagen i kancerogen je aflatoksin B1. M1 aflatoksin je prirodni metaboliti B grupe, nalazi se u mleku i manje je toksičan ob B1. Udisanje spora gljivica Aspergillus kod ljudi se može javiti snažna alergijska reakcija, ali i teška infekcija pluća, srca, jetre, bubrega, očiju i nervong sitema. Reakcija je jača kod ljudi kojima je imunitet supresovan, i kod dece. Kod dece je uticaj aflatoksina na zdravlje veoma izražen i može da dovede do ozbiljnih smetnji u fizičkom kao i u psihičkom razvoju. Hronična akumulacija aflatoksina u jetri dovodi do raka jetre. Letalna doza oralno unesenog aflatoksina kod ljudi iznosi 1 do 10 miligrama po kilogramu težine.
Aflatoksini u Srbiji
Srbija se nalazi u regionu povoljnom za razvoj gljivica Aspergillus, i stroga kontrola hrane je neophodna. U prošlosti je bilo više afera povodom prekomernih količina aflatoksina u namirnicama. U Nemačkoj je 2013 godine u kukuruzu uvezenom iz Srbije (45 000 t) pronadjena desetostruka (!) količina aflatoksina po kilogramu nego što je dozvoljena u Evropskoj Uniji (EU). U Srbiji je dugo bilo dozvoljena količina od 0,5 mikrograma aflatoksina po litri mleka, što je čak deset (10) puta prelazilo dozvoljenu količinu za odrasle u EU (0,05), i čak 20 puta za decu (0,025). Zakoni u Srbiji se neprestano menjaju i podsećaju me na opasnu klackalicu i cenjkanje. Medjutim, ulog je zaista ogroman – zdravlje cele populacije, i najznačnije od svega, naše dece koja su posebno ugrožena toksičnim efektom aflatoksina.
Izvor:
*Fotografija aflatoksina kupljena na wix.com
**Knjiga "Patient Zero", Lydia Kang
***Zeit Online 06.03.2013: Grenzwerte erhöht, Problem gelöst https://www.zeit.de/wissen/umwelt/2013-03/milch-schimmelpilzgift-aflatoxine-serbien?utm_referrer=https%3A%2F%2Fwww.google.com%2F
****Zeit Online 01.03.2013: Schimmelpilz-Gift in serbischer Milch