Od kada smo mali čujemo:
"Obuci jaknu, prehladićeš se!"
"Voda je hladna, razbolećeš se!"
"Mokra ti je kosa, uhvatićeš prehladu!"
Kako to? Kakve veze ima to što nam je hladno sa bolestima prehlade? Zar ne izazivaju sve bolesti prehlade nekakvi virusi?
Veza je zaista indirektne prirode. I jasna: BEZ VIRUSA NEMA NI PREHLADE.
Ako izuzmemo ekstremne hladnoće zamrzavanja, naravno da se ne možemo razboleti samo od toga što nam je - HLADNO. Ali da krenem od početka.
Postoji preko 200 različitih virusa prehlade, a najveći broj infekcija odlazi na grupu takozvanih rinovirusa koji izazivaju simptome kijavice. Sigurna sam da znate da se posle preležane infekcije virusom stiče imunitet - ipak, treba preležati sve ove viruse - ima ih dosta za nekoliko života!
E sada, da se vratimo hladnoći.
Ako nam je hladno dešava se niz promena u našem telu. Krvni sudovi su stežu, skupljaju - kako bi se zaštitila i održala temperatura važnih unutrašnjih organa (srce, pluća, itd.). Nastavlja li se hladnoća, vegetativni nervni sistem smanjuje i prokrvljenost disajnih puteva, a time dospeva manje leukocita u sluzokožu. Bez leukocita (belih krvnih zrnaca) naše ćelije ne mogu dobro da se odbrane i virus ulazi u njih. A hladan vazduh je suv i isušuje našu sluzokožu, čime je ovaj napad virusa dodatno olakšan. Pored toga, virus prehlade baš voli hladnoću - njegov lipidni zaštitni omotač postaje čvršći, robustniji.
Reč “prehlada” i u drugim jezicima upućuje na hladnoću (nemački: Erkältung; engleski: cold; španski: resfriado ) i potvrdjuje koliko čovek povezuje intuicijom i iskustvom i pre nego što nauka da odgovore.
Sledeći put kada vam neko dobaci: „Hladno je, prehladićeš se“ odgovorite: „Misliš, rinovirusi imaju lakši posao ako mi se prokrvljenost organizma smanji usled temperatura daleko nižih od telesne“
Opet taj zapušen nos?!
Kada smo već uspeli da se PREHLADIMO, i virus se baš odomaćio u našem telu, zašto uvek taj zapušeni nos koji nas najviše od svega nervira?
Tako su mali ti virusi, sićušni, a ceo nos nam upropaste! Ali, kako?
Prvo, zapušen nos nije direktna posledica prisustva virusa VEĆ naše reakcije na infekciju. Pre nego što vazduh dospe u pluća, prolazi kroz vlažnu, toplu sluzokožu našeg nosa koji funkcioniše kao lepljiv filter. Virusi, bakterije i strana tela se lepe i fine dlačice sluzokože ih transportuju sve do grla kako bismo ih progutali, i time odstranili. Ili jednostavno kinemo i katapultiramo ih na nekog drugog.
Oko jedan litar sluznice lučimo na dan a ako ipak virus uspe da se nastani, sluznica se još više luči kako bi se oslobodila napadača. Ipak, to pojačano lučenje još uvek nije razlog zapušenog nosa.
Kako bi ćelije imunog sistema mogle da dodju do virusa koji se eto nastanio u epitelu našeg nosa, kao deo imunog odgovora ćelije oslobadjaju izmedju ostalog i citokine koji dovode do širenja krvnih sudova. Nalet krvi potom izaziva lokalno oticanje i time sluz, koja se pojačano luči, ne može više da otiče. Sluz, ili sline, postaju sve gušće i žuće, jer sadrže sve više belih krvnih zrnaca. Otok i guste sline su razlog zapušenog nosa i znak da se uspešno borimo!
Zapušen nos je samo jedan od simptoma NAŠEG odgovora. Drugi su povišena temperatura, kijanje i kašalj, a svi se javljaju u cilju efikasne borbe protiv virusa ili bakterija. Ne obarajte temperaturu olako, naše telo se greje sa razlogom.
